Photo by Pixabay: https://www.pexels.com/photo/fan-of-assorted-euro-banknotes-259100/
Cilj je europske monetarne politike obezvrijediti euro i pokrenuti inflaciju. Što to znači za štediše koji svoju štednju imaju u eurskoj valuti?
Šok koji je nastao na svjetskom tržištu raskidom veze između švicarskog franka i eura, te dramatičnim rastom vrijednosti švicarske valute još se uvijek nije smirio, a Europska središnja banka priuštila nam je novo neugodno iznenađenje.
Obezvrijeđivanje eura 70 puta veće od bruto nacionalnog dohotka Hrvatske!
Kreatori europske monetarne politike donijeli su ovih dana odluku da će od ožujka ove godine pa najmanje do rujna 2016. u financijski sustav Europe svaki mjesec ubrizgati ni manje ni više nego 60 milijardi novostvorenih eura!
Radi se o novcu koji će biti kreiran ni iz čega, dakle, može se reći da se radi o krivotvorenim eurskim milijardama! Očekuje se da će na taj način ukupna količina europske valute u optjecaju narasti najmanje za dodatnih tisuću i sto milijardi (1.100.000.000.000,00) eura!
Riječ je vrtoglavom iznosu koji 70 puta premašuje BDP Hrvatske!
Što to znači za štediše koji svoju štednju imaju pohranjenu u eurskoj valuti? Odgovor je vrlo jednostavan: svaki euro što ga Europska središnja banka bude stvorila ni iz čega smanjit će kupovnu moć eura koji se nalazi oročen na štednom bankovnom računu. Cilj Europske središnje banke i jeste da na području eurozone potakne inflaciju, i to pod izgovorom da će to “pokrenuti gospodarstvo”. Međutim, malo tko spominje činjenicu da će najveće žrtve obezvrjeđivanja eura biti upravo osobe koje svoju ušteđevinu čuvaju u europskoj valuti. Oni će podnijeti najveći teret “kvantitativnog oslabljivanja” eura.
Euro nije ni sjena onoga što je nekada bila njemačka marka
Veliki broj naših građana svoju štednju čuvaju upravo u eurima. Tradicija čuvanja novca u stranoj valuti započela još u doba popularne njemačke marke. Međutim, euro ni u kom slučaju nije ono što je marka bila nekada. Euro, doduše, jeste službena njemačka valuta, ali je on i valuta Grčke, Portugala, Španjolske i Italije. A može se reći da je euro kao valuta onoliko jak kao što je jaka njezina najslabija karika.
Sve izrečeno o euru vrijedi i za hrvatsku kunu. Premda je euro u zadnjih nekoliko tjedana izgubio gotovo 20 posto vrijednosti u odnosu na druge svjetske valute, kuna je izgubila još i više, te se opasno približava tečaju od 8 kuna za jedan euro.
Postoji li išta bolje od štednje u eurima ili kunama?
Budući da se štediše teško mogu osloniti i na euro i na kunu kao na pouzdano sredstvo pohrane vrijednosti na duže staze, postoji li išta u što bi svatko od nas mogao “parkirati” svoje bogatstvo, nešto čvrsto i vrijedno poput negdašnje njemačke marke? Nešto kompaktno, likvidno i prepoznatljivo diljem svijeta, nešto na što ne treba plaćati porez na štednju?
Odgovor na to pitanje je: i te kako postoji!
To sredstvo ima više tisuća godina staru tradiciju i besprijekornu reputaciju. Njime su svoje bogatstvo štitili (a i još uvijek štite) kraljevi, carevi i bogati industrijalci. To je sredstvo izdržalo svaki test vremena, svaki rat, svaku bolest i svaku društvenu katastrofu. Riječ je o zlatu.
Monetarno zlato proizvodi se u formi zlatnih poluga veličine od najmanje 1 gram, te zlatnih kovanica. To nije zlato u obliku ogrlica, naušnica i narukvica. U skladu sa smjernicama Europske Unije, na kupnju zlatnih poluga i zlatnih kovanica koje imaju svojstvo monetarnog zlata ne plaća se nikakav porez, dakle ni porez na dodanu vrijednost. (Podsjećamo: na vašu štednju i u domaćoj i u inozemnoj valuti odnedavno plaćate porez na kamatu!)
Monetarno zlato proizvode najuglednije svjetske kovnice plemenitih metala, koje su pod strogom kontrolom Londonske burze plemenitih kovina. Ukoliko zadovolje visoke kriterije, Londonska burza izdaje im tzv. certifikat “Good delivery” kojim se dokazuje besprijekoran ugled kovnice.
Cijena zlata porasla je u godinu dana za 20 posto!
Monetarno zlato zapravo je samo još jedna (i to iznimno cijenjena) svjetska valuta. Kao što američki dolar ima oznaku USD, švicarski franak CHF, eurska valuta EUR, a hrvatska kuna HRK, tako i monetarno zlato na svjetskome tržištu ima svoju valutnu oznaku XAU.
Monetarno je zlato vrlo likvidna forma imovine. Monetarne zlatne poluge podložne su tečaju koji se formira na svjetskom tržištu.
A razlika između kupovne i prodajne cijene otprilike je usporediva s razlikom između kupovnog i prodajnog tečaja eura i kune, ili dolara i kune, ili franka i kune itd.
I još nešto. Vjerojatno ne znate, no u zadnjih godinu dana – upravo zbog žestokih turbulencija na svjetskom valutnom tržištu – cijena monetarnog zlata izražena u euru porasla je 20 posto, a izražena u kunama to je povećanje gotovo 30 posto!
Stoga ne čekajte! Već danas barem dio svoje ušteđevine iz eura ili u kuna pretvorite u trajnu i nepropadljivu imovinu koja nije oporeziva!
