Image by Kai Pilger from Pixabay
Privatne banke danas , zahvaljujući tome što su im države predale pravo tiskanja novca, posjeduju toliku moć da same donose sve važne odluke na ovome svijetu, jer upravo te banke, točnije šačica ljudi koji ih posjeduju, određuju kome će novac (u obliku kredita + kte) biti odobren, a kome ne.
Ekonomist John Kenneth Galbraith je rekao: “Postupak kojim banke stvaraju novac toliko je jednostavan da ga ni duh ne može pojmiti.”
Svjedoci smo svakodnevnim situacijama u kojima ljudi gube svoje domove i pokretnine zbog gramzivosti banaka i bankarskog sustava, a isto tako i zbog nemoralnih i neljudskih zakona koje su izglasali i donijeli političari pogodujući interesima banaka i bankarskog sustava.
Bez obzira na volju pojedinaca (u HR ) da vrate dug, to je u velikom broju slučajeva nemoguće, i to upravo zbog monetarne politike HNB-a, a koja je zapravo Centralna banka u Hrvatskoj, pa samim time i jedna od Rothschildovih institucija.
Državni aparat financiraju banke i bankarski sustav, te porezi i ostali nameti (čitaj: otimačine i prevare, bilo legalne i/ili ilegalne, no u svakom slučaju nemoralne i neljudske manipulacije), pa toliko o tome kako je Ustav ( RH) iznad banaka i bankarskog sustava.
Zanimljivo je da je sve do 14. stoljeća bilo zabranjeno uzimati kamate. Katolička je crkva 1830. godine i službeno ukinula zabranu ubiranja kamata. Prve velike banke nastale su u Firenci u 14. stoljeću.
Banka za međunarodna poravnanja ( BIS ) upravlja poslovanjem svih središnjih banaka, a središnje banke upravljaju privatnim bankama.
Banka za međunarodna poravnanja ( BIS ) upravlja poslovanjem svih središnjih banaka, a središnje banke upravljaju privatnim bankama. Također je zadužena je i za izradu propisa za kontrolu banaka ( Basel II i Basel III ).
Uvjeravanja država o uspostavi strožih pravila za banke zapravo su najobičnija šala, jer banke pomoću povjerenstva Banke za međunarodna poravnanja, same stvaraju propise.
Londonska formula
Kako velike banke manipuliraju cijenama plemenitih metala? Cijenu zlata, primjerice, određuje vrlo mali broj banaka putem telefonskih konferencija, temeljem tzv. londonske formule za cijenu zlata (London Gold Fix).
Svakog dana točno u 10.30 h po londonskom vremenu, samo četiri banke – britanske Barclays i HSBC, kanadska Bank of Nova Scotia te francuska Societe Generale – određuju cijenu koja potom utječe na milijarde dolara vrijedne transakcije povezane sa zlatom širom svijeta.
Postupak utvrđivanja cijene počinje takozvanom spot cijenom zlata, koja se temelji na važećim tržišnim cijenama za ugovore o fizičkoj isporuci plemenitog metala. Nakon toga, četiri banke objavljuju jesu li zainteresirane kupiti zlato po toj cijeni, koja može varirati ovisno o odnosu ponude i potražnje. Potom se određuje cijena zlata.
No, stotinu godina stari sustav zapao je u krizu, nakon što je britanski regulator 2014.godine kaznio Barclays banku, nakon priznanja bivšeg trgovca da je pokušao manipulirati cijenom zlata, a utvrđeni su propusti u internim kontrolama koji su omogućili jednom od »tradera« banke, manipuliranje postavljanjem cijena zlata.
Barclays je tako postao prva banka u povijesti koja je kažnjena zbog namještanja cijene zlata, pa je Svjetski savjet za zlato prošle godine, inicirao raspravu o reformi stogodišnje formule za izračun cijene plemenitog metala na londonskom tržištu.
