Novac odre\u0111uje na\u0161 \u017eivot, ima sna\u017ean utjecaj na na\u0161e razmi\u0161ljanje i djelovanje, na na\u0161e, tjelesno, duhovno i dru\u0161tveno zdravlje, kvalitetu \u017eivljenja i na na\u0161e obrazovanje.
\nDanas nam je gotovo za sve neophodan novac.
\nU \u0161koli se o njemu skoro ni\u0161ta ne u\u010di.<\/p>\n
Uz sol i kovanice, kao sredstvo pla\u0107anja slu\u017eili su i komadi\u0107i zlata i srebra, odnosno zlatni i srebrni prah. Njih je pak trebalo vagati i moglo ih se lako izgubiti. \u00a0Grci su jo\u0161 680.g. prije Krista po\u010deli s prvim kovanjem novca. Materijal od kojega su se izra\u0111ivale te kovanice bila je legura zlata i srebra.<\/p>\n
Kada su tada\u0161nji vladari otkrili da je zlato mo\u0107, zabranili su ljudima kovati vlastite kovanice i to su isklju\u010divo pravo dodijelili sebi.
\nU cijelom starom svijetu u opticaju su zlatne kovanice<\/p>\n
Od 13. stolje\u0107a postojala je prva me\u0111unarodna kovanica, tzv. GULDEN (zlatna groznica) i kao takva je do 16. stolje\u0107a kovana u vi\u0161e zemalja, sve dok ju nisu po\u010deli sve \u010de\u0161\u0107e kovati u manjim jedinicama i na kraju u srebru.\u00a0Vladari su se malo pomalo dosjetili uvesti kovanice, koje su vrijedile manje od vrijednosti koja je na njima bila otisnuta, a na kraju i bezvrijedne kovanice koji se nazivao i sitni\u0161.<\/p>\n
Taj sitni\u0161 ili sitan kovani novac jo\u0161 se nazivao kreditni novac, zato \u0161to tim novcem gra\u0111ani kreditiraju dr\u017eavu ili vladara, jer za svoj rad ne dobivaju pravi novac ( zlato ili srebro ), nego bezvrijedne kovanice i papire.<\/p>\n
Zbog toga se sitan kovani novac, odnosno sitni\u0161, dugo koristilo kao \u201ckusur\u201d ( sitan novac za uzvra\u0107anje ), s malom ili osrednjom vrijednosti.<\/p>\n
PAPIRNATI NOVAC<\/p>\n
S pove\u0107anjem trgovine i vrijednosti pojedinih transakcija, javila se i ve\u0107a potra\u017enja za kovanicama. Vladari su osobama od povjerenja, odobravali da u njihovo ime izdaju papire, koje su ljudi mogli zamijeniti za kovanice.
\nBio je to trenutak ro\u0111enja nov\u010danica, koje danas mnogi pogre\u0161no nazivaju papirnati novac ili nov\u010danice. Nov\u010danica zapravo nije novac, jer ona uop\u0107e nema nikakvu vlastitu vrijednost ( 500 \u20ac = 6 centa). Ona je samo obe\u0107ani novac.<\/p>\n
Trenutak \u201cro\u0111enja\u201d nov\u010danica bio je i trenutak \u201cro\u0111enja\u201d banaka.
\nTaj danas toliko omiljen papirnati novac, u Americi se do 1914. godine nazivao \u201cgold certificate\u201d (potvrda za zlato), a na nov\u010danici od 50 dolara pisalo je: \u201c50 Dollars in Gold coin payable to the bearer on demand\u201d ( 50 dolara u zlatnim kovanicama isplativo donositelju na zahtjev).
\nPoslije Prvog svj. rata na nov\u010danicama je pisalo: \u201cRedeemable In Lawful Money At The United States Treausury Or at the Bank of Issue\u201d ( zamjenjivo za zakoniti novac u Ministarstvu financija SAD ili u banci izdavateljici ).\u00a0Poslije I svj. rata ti listi\u0107i papira odjednom su postali novac. Samo su na njima promijenili tekst.<\/p>\n
Bez ikakva obja\u0161njenja i bez ikakvih pitanja, na listi\u0107e su napisali: \u201cLegal tender for all debts, public and private\u201d, \u0161to u prijevodu glasi: \u201cZakonsko sredstvo pla\u0107anja za sva dr\u017eavna i osobna dugovanja\u201d, \u0161to zna\u010di da vi\u0161e ne pla\u0107amo u zlatu, nego dugovima.!!<\/p>\n
Ta prevarantska igra uvijek je dobro prolazila na neko kra\u0107e vrijeme, ali bi ubrzo narod izgubio povjerenje u pojedinu valutu, a \u0161to bi se odra\u017eavalo na gospodarstvo.
\nJer, kada narod izgubi povjerenje u svoju valutu, onda se ovako ili onako gospodarstvo uru\u0161ava.<\/p>\n
U \u0160vedskoj je 1661. godine osnovana prva privatna sredi\u0161nja banka, pod imenom Stockholmska banka. Imala je pravo tiskati novac za \u0160ve\u0111ane, a taj je novac imao podlogu u zlatu i srebru koji su bili pohranjeni u Palmstruchovim trezorima.
\nTo je bila prekretnica u povijesti novca.
\nNo, kada su mnogi klijenti za vrijeme jedne krize zatra\u017eili isplatu novca u zlatu, utvrdili su, da banka nema dovoljno zlata za pokri\u0107e nov\u010danica koje su u opticaju. Palmstruch je izdavao vi\u0161e papiri\u0107a, nego je posjedovao srebra i zlata.<\/p>\n
U Engleskoj je 1688. godine, zbog silnih ratovanja i rastro\u0161nosti, dr\u017eavna blagajna bila prazna, a dr\u017eava oplja\u010dkana.\u00a0U toj je situaciji jedan lukavi \u0161kotski trgovac, po imenu William Paterson, ponudio kralju da on i jedna skupina financija\u0161a posude novac vladi. \u00a0Izglasan je zakon po hitnoj proceduri, kojim je utvr\u0111eno da se svi prihodi od poreza, izvanredno preusmjere u jedan fond koji je trebao poslu\u017eiti za osnivanje Engleske banke (Bank of England ).
\nTa je banka slu\u017ebeno osnovana 27.srpnja 1694. godine kao privatna sredi\u0161nja banka, i to dr\u017eavnim novcem.
\nTemeljni kapital te banke (1.200.000.000 funti) bio je novac poreznih obveznika, a banka ga je ponudila dr\u017eavi u obliku kredita uz kamatnu stopu od 8%.\u00a0Za uzvrat je dr\u017eava toj banci dala pravo vo\u0111enja bankarskih poslova i izdavanja nov\u010danica u visini kredita.
\nKralj je, dakle, mukom ste\u010deni novac svojih podanika darovao \u0161a\u010dici bankara.
\nBio je to genijalan sustav bankara, pa su ga mnogi opona\u0161ali zbog toga, \u0161to je on doslovno bio \u201cLICENCA ZA TISKANJE NOVCA\u201d.
\nU Francuskoj se u velikom stilu, od 1718. do 1720. godine, u vrijeme ministra financija Johna Lawa ( \u0161kota ), koristilo papirnati novac.
\nOni koji su u jutro bili siroma\u0161ni, kupili bi dionice i nave\u010der bi ve\u0107 postali bogati.
\nRazdoblje Johna Lawa i danas je ekstreman primjer \u201chisterije za papirnatim novcem\u201d.\u00a0A ono \u0161to se zatim doga\u0111alo, dvadesetih i potkraj devedesetih godina 20. stolje\u0107a, nije bilo daleko od toga.
\nPostoje dojmljive pojedinosti iz \u017eivota Johna lawa.
\nBio je sin \u0161kotskog zajmodavca, talentirana ni\u0161tarija koja se u Londonu proslavila kao kockar i hvalisavac.
\nPoslije jednog dvoboja, osu\u0111en je na smrtnu kaznu, ali je uspio pobje\u0107i na europski kontinent. \u00a0Kao kockar i hedonist pretvaranjem je stekao povjerenje mnogih utjecajnih ljudi u Parizu, ali je ubrzo opet morao pobje\u0107i.\u00a0\u017divio je u Veneciji i jo\u0161 nekim europskim gradovima i pri tome studirao bankarstvo koje se tek razvijalo.
\nPoslije niza propusta, 1700. godine, opet se na\u0161ao u Parizu, gdje je na kocki dobio golemo bogatstvo, postao poznat, a k tome postao i kraljev savjetnik.
\nKralj mu je prepustio financijsko poslovanje dr\u017eave! KOCKARU !!!
\nOd tada pa sve do danas, ni\u0161ta se nije promijenilo. \u00a0Po\u010dev\u0161i od Palmstrucha, pa do \u0161kota Lawa, niti jedna dr\u017eava nikada nije imala kontrolu nad svojim novcem.\u00a0Od tada je novac u rukama beskrupuloznih kockara.
\nLaw je bio prvi \u010dovjek, \u010diji \u017eivot jasno oslikava povezanost izme\u0111u kockarnica i privatnih sredi\u0161njih banaka.
\nBio je i prvi \u010dovjek koji je poku\u0161ao pokrenuti gospodarstvo masovnim tro\u0161enjem novca koji nije imao podlogu u zlatu. Izdavao je kredite, a cijene dionica i nekretnina stalno su rasle.<\/p>\n
Pari\u0161ka burza je propala.
\nMnogi su ljudi ostali bez i\u010dega.\u00a0Law je ponovno pobjegao u Englesku, gdje je postao tajni agent. \u00a0Umro je 1729. godine.
\nNjegov suvremenik Voltaire zapisao je:
\n\u201c Papirnati se novac prije ili kasnije uvijek vrati svojoj po\u010detnoj vrijednosti \u2013 nuli \u201d.<\/p>\n
ZLATNI STANDARD<\/p>\n
Monetarni -politi\u010dki kaos uvijek je dovodio do revolucija.
\nPoslije svake monetarno-politi\u010dke katastrofe, nov\u010dano bi se gospodarstvo obuzdalo na kra\u0107e vrijeme, no \u010dim bi posljednji slom pao u zaborav, vladari bi iznova postali obijesni, opet bi mo\u0107 predavali bankarima i iznova upropa\u0161tavali gospodarstvo. Temeljem tih iskustava s valutama koje nisu imale dovoljnu podlogu u zlatu ili srebru, neki su vladari tada zaklju\u010dili da bi trajnu nov\u010danu sigurnost, pa tako i trajan mir, postigli samo ako \u201cpapirnati novac\u201d bude vezan uz stvarne vrijednosti.
\nTako je prvotno stvoren srebrni standard.
\nTo je zna\u010dilo da svaka dr\u017eava smije tiskati samo onoliko papirnatog novca i izdavati onoliko kovanica koliko je iznosila protuvrijednost srebra u dr\u017eavnim trezorima. U zlatnom standardu Njema\u010dkog carstva, zlatna marka kao valuta bila je definirana tako da je 2.790 zlatnih maraka vrijedilo 1 kg \u010distog zlata. Od 1800. do 1914. godine sve su zemlje imale ZLATNI STANDARD i to je najstabilnije razdoblje u povijesti .
\nKoli\u010dine zlata bile su ograni\u010dene, nije bilo mogu\u0107e stvarati nove koli\u010dine, pa nije moglo do\u0107i do stvaranja \u201cbalona\u201d. Ljudi su bili prisiljeni razumno gospodariti. U slu\u010daju lo\u0161eg gospodarenja dr\u017eavom , dugovi su pla\u0107ani zlatom. Moderni ZLATNI STANDARD nije bio isplaniran, niti ga je izmislio neki tada\u0161nji genije. Do\u0161ao je sam od sebe, na prirodan na\u010din i na temelju povijesnih iskustava i u\u010denja.\u00a0Podloga u zlatu pridonosila je relativnoj stabilnosti sve do po\u010detka 1. svjetskog rata 1914. godine.<\/p>\n
Banke nisu mogle izdavati mnogo kredita, jer je novac morao biti pokriven u zlatu i zato su lo\u0161e poslovale, pa su svakako nastojale ukinuti ZS.
\nGodine 1914. zlatni standard kona\u010dno je ukinut.
\nEuropa pred ratom trebala je veliki novac za naoru\u017eanje, pa je ZS ukinut, ljudi privremeno nisu mogli nov\u010danice zamijeniti u zlato i banke su papirnati novac mogle tiskati do mile volje, a pokri\u0107e u zlatu vi\u0161e im nije trebalo.\u00a0U me\u0111uvremenu sve sredi\u0161nje banke postaju vlasni\u0161tvo nekoliko mo\u0107nih bankara, a sve dr\u017eave su od njih morale uzimati kredite .
\nZa 250 godina, od 1664. do 1914. tijekom ZS, u Engleskoj su cijene bile stabilne, \u010dak 10% ni\u017ee nego 250 godina prije toga.
\nFrancuski je franak do 1914.g. 100 godina bio stabilna valuta.<\/p>\n
Poslije II svj. rata vi\u0161e nikada nije uveden ZLATNI STANDARD.
\nNeke su dr\u017eave to poku\u0161ale, ali su mo\u0107ni krugovi to uspje\u0161no sprije\u010davali.\u00a0Za\u0161to uop\u0107e tiskati papir ( nov\u010danice ) ?
\nTo stoji novca, novca koji bankari gube, pa su po\u010deli poticati bezgotovinski platni promet. \u00a0Amsterdamska banka, 1609. godine po\u010dela je stvarati depozitni novac, oprezno njime rukovala i godinama pazila da u svakom trenutku bude pokriven kovanicama.
\nDepozitni je novac kao priznanica ili banknota ( nov\u010danica ) predstavljao iznos nekog kapitala u kovanicama. Kada bi slu\u017ebenik u banci zaprimio priznanicu, predao bi kovanice. To se nazivalo \u201cPo vi\u0111enju\u201d , odatle i naziv \u201cdepozit po vi\u0111enju\u201d.\u00a0Transakcije su se obavljale, banke zara\u0111ivale , a nov\u010dani tijekovi postajali sve bezli\u010dniji, \u0161to je bankama vrlo pogodovalo.<\/p>\n
Poslije 1926. godine SAD su bile jedina dr\u017eava \u010dija je valuta imala podlogu u zlatu i bila stabilna.
\nDana 5.travnja 1933. godine, SAD su donijele jedan novi zakon , prema kojemu su ljudi smjeli posjedovati zlata pojedina\u010dno u vrijednosti od max. 100 dolara, a sve ostalo je bilo ilegalno.
\nTime su prisilili gra\u0111ane da svoj novac prodaju ameri\u010dkoj sredi\u0161njoj banci ( FED ) po zakonski utvr\u0111enoj i naravno niskoj cijeni od 20,67 $ po unci.
\nTa je zabrana bila na snazi sve do 1978. godine.<\/p>\n
Nakon izbijanja gospodarske krize 2008. godine, zlato ponovo dobiva na zna\u010denju. BIS ( Bank for International Settlements ) je u nekoliko transakcija tijekom posljednje gosp. krize koristila zlato kao sredstvo pla\u0107anja, \u0161to je vrlo zna\u010dajan podatak, budu\u0107i da zlato nije kori\u0161teno u tu svrhu u me\u0111unarodnim transakcijama ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a. Ove transakcije, potvrda su povratka \u017eute plemenite kovine u monetarni sustav.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Novac odre\u0111uje na\u0161 \u017eivot, ima sna\u017ean utjecaj na na\u0161e razmi\u0161ljanje i djelovanje, na na\u0161e, tjelesno, duhovno i dru\u0161tveno zdravlje, kvalitetu \u017eivljenja i na na\u0161e obrazovanje. Danas nam je gotovo za sve neophodan novac. U \u0161koli se o njemu skoro ni\u0161ta ne u\u010di. Uz sol i kovanice, kao sredstvo pla\u0107anja slu\u017eili su i komadi\u0107i zlata i srebra, odnosno zlatni i srebrni…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1650,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":[],"categories":[24],"tags":[17],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1651,"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106\/revisions\/1651"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.goldacademy.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}