Photo by Miguel Á. Padriñán: https://www.pexels.com/photo/syringe-and-pills-on-blue-background-3936421/
Analitičar plemenitih metala Marcus Garvey iz Macquariea vjeruje da će ulagači tijekom zime svjedočiti bitci između kratkoročnih izazova COVID-19 i dugoročnijeg trenda. Garvey vjeruje da se globalni gospodarski rast može očekivati sljedeće godine. Međutim, treba naglasiti da su nedavnu prodaju na tržištu zlata uglavnom vodili investicijski fondovi čijim se dionicama trguje po cijeni zlata na burzi (ETF). Podsjetimo, upravo je njihova potražnja u prvoj polovici godine uzrokovala ovogodišnji skok cijena. Čak su i središnje banke započele prodaju zlata prvi put u godinu i pol u kolovozu, pokazuju podaci Svjetskog vijeća za zlato (WGC).
U roku od tjedan dana cijena zlata pala je za 70 dolara. Zbog pada cijene zlata, mnogi su ulagači prodali i dionice najvećeg zlatnog ETF-a, SPDR Gold Shares (oznaka GLD). Njihove količine zlata smanjile su se za 1,7 posto ili oko 21 tonu na 1.213,17 tona u posljednjih sedam dana. To je neto odljev od 835 milijuna dolara. Svaka dionica fonda službeno je deponirana s desetinom unce zlata.
No, tržišnu potporu mogle bi pružiti Indija i Kina, najveći svjetski potrošači zlata. Kupci iz obje zemlje suzdržali su se sudjelovanja u ovogodišnjem rastu cijena, jer je globalna potražnja za nakitom smanjena za 29 posto u trećem tromjesečju, pokazuju podaci WGC-a. Međutim, prosječna cijena zlata u Indiji i Kini u odnosu na cijene na međunarodnom tržištu vratila se blizu prije razine pandemije. Analitičar brokerske kuće StoneX ističe da bi potražnja iz Kine i Indije mogla rasti.
Ista stvar dogodila se prije sedam godina. S obzirom na to da se na ulaganje u zlato gleda kao na zaštitu protiv inflacije, zlato bi se moglo oporaviti ako se inflacija u ključnim gospodarstvima ubrza, a središnje banke zaostanu u povećanju kamatnih stopa. Naime, pad „realnih“ kamata, bio je jedan od ključnih pokretača ovogodišnjeg poskupljenja zlata. Goldman Sachs vjeruje da je globalni “rizik od inflacije veći nego ikad zbog najavljenih javnih ulaganja u projekte “zelene ekonomije” u Kini, Europi i Sjedinjenim Državama. Goldman predviđa da će cijena unce doseći 2300 dolara u sljedećih nekoliko mjeseci. Citibank predviđa da će cijena zlata doseći novu rekordnu razinu 2021. godine, s obzirom na to da kupnja obveznica od strane središnjih banaka nastavlja prinose na nulu. No, Marcus Garvey iz Macquarie banke vjeruje da je povezivanje kretanja cijena zlata s inflacijom pretjerano pojednostavljenje tržišnih mehanizama. Iako stručnjaci iz WGC-a vjeruju da ćemo uskoro ponovno doživjeti nagli rast cijene zlata. Procjenjuje se da će unca doseći rekordne cijene od 2.500 USD. Tko će biti u pravu, ostaje neizvjesno. Ono što svi znamo iz povijesti je da je zlato preživjelo sve ekonomske krize, kao što je npr. Velika industrijska kriza (1929.-33.) – najveći poremećaj u svjetskom gospodarstvu krajem 1920-ih i početkom 1930-ih, američka kriza štednje 1980-ih, latinoamerička kriza između 1970-ih i 1980-ih, japanski bankarska kriza 1990-ih, azijske krize 1997. i 1998., kriza u Rusiji između 1998. i 1999, financijska kriza koja je započela 2007. (subprime kriza), svi ratovi i postali najbolji čuvar imovine u kriznim vremenima.
Događa se da su vlade, a posebno središnje banke, odgovorile na Covid-19 ispisujući ogromne količine papirnatog novca. Državne vlade suočavaju se s velikim deficitima, dok središnje banke tiskaju novac kako bi unovčile te deficite, na čelu sa Federalnom rezervom. Sve u svemu, radi se o tiskanju novca. To je inflacija koju središnje banke stvaraju kako bi unovčile državni dug, kao odgovor na Covid-19, koji pomaže u podizanju cijene zlata ili nakon velike količine rasprodaje do korekcije cijena.
